Zašto kineski solarni paneli preplavljuju afričko tržište

Kineska solarna oprema preplavljuje afričko tržište, djelimično zbog efekata američko-trgovinskog rata u Kini. Ovo je jedan od nekoliko faktora koji pomažu kontinentu da napreduje u elektrifikaciji.

 

Solarna energija se široko smatra idealnim rješenjem za Afriku. Sunčeve svjetlosti ima u izobilju, ekonomije su željne pouzdanih izvora energije, a tehnologija postaje izuzetno jeftina.

 

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2024. godine, solarna energija je jedan od najjeftinijih izvora energije na globalnom nivou, sa samo 0,044 USD (0,03 €) po kilovat-satu, jer je cijena solarnih fotonaponskih modula pala za 90% u samo 13 godina.

 

Do sada je udio Afrike u globalnom solarnom sektoru bio mali. Ukupni instalirani kapacitet kontinenta je nešto više od 18 gigavata (GW), što čini samo 1% globalne solarne PV proizvodnje. Ovo je dijelom zbog nedostatka investicionog kapitala i postojeće mrežne infrastrukture.

Sada, izgleda da se situacija konačno pomera.

 

Poplava kineskih solarnih panela

 

Analiza kineskih izvoznih podataka od strane britanskog-think tanka Ember za obnovljive izvore energije ukazuje na ogroman priliv solarne opreme u Afriku. Za samo 12 mjeseci Kina je na kontinent izvezla solarne panele ukupnog kapaciteta 15 GW.

 

"Čini se da su svi vrlo optimistični u pogledu solarne energije u Africi", rekao je za DW John van Zuylen, izvršni direktor pan-afričke lobističke grupe Africa Solar Industry Association (AFSIA).

 

Na osnovu istorijskih podataka o izvozu, AFSIA procjenjuje ukupni instalirani solarni kapacitet Afrike od 2000. godine na oko 75 GW, što je znatno više od IRENA-ine brojke. Prema van Zuylenu, mnoge male-i van{4}}mrežne aplikacije rijetko se pojavljuju u službenoj statistici.

 

"Ali čak i ako uzmete brojku od 75 GW, 75 GW tokom 25 godina u poređenju sa 15 GW za samo 12 mjeseci daje vam osjećaj trenutnog zamaha u Africi."

 

Značajan dio toga (oko 3 GW) dolazi iz velikog projekta u Alžiru. Ali van Zuylen kaže da nekoliko zemalja podsaharske Afrike također ostvaruje napredak, uključujući Zambiju, Ruandu, Senegal, Obalu Slonovače i Nigeriju.

 

"Nigerija veoma snažno raste. I mislim da Nigerija ima šansu da uskoro postane solarno tržište broj jedan u Africi, prestižući Južnu Afriku, jer Nigerija godinama koristi dizel - subvencioniran i umjetno snižava cijene dizela," rekao je van Zuylen. Za mnoge Nigerijce, solarna energija je sada najjeftinija opcija, kaže izvršni direktor AFSIA.

 

Nove zemlje ulaze na solarno tržište. Na primjer, Liberija nastoji diverzificirati svoj miks čiste energije, koji se u velikoj mjeri oslanja na hidroenergiju. Na marginama klimatske konferencije COP30 u Brazilu, Emmanuel K. Urey Yarkpawolo, izvršni direktor liberijske Agencije za zaštitu okoliša, rekao je da je prvi solarni park u zemlji pri kraju.

 

"Imamo oko 20 megavata solarne energije koja će biti priključena na mrežu do kraja ove godine, možda početkom sljedeće godine. Napredak je vrlo brz, a u planu je još mnogo projekata", rekao je Yarkpawolo za DW.

 

U Nigeru je solarna energija procvjetala otkako je susjedna Nigerija obustavila isporuku energije zbog sankcija ECOWAS-a.

 

Je li to samo američki{0}}trgovinski rat u Kini?

 

Iza ovoga stoji više faktora, kaže van Zuylen, dok neki komentatori vjeruju da je kineski izvozni bum barem djelimično rezultat zastoja u carinama SAD{0}}Kine. Američka administracija Donalda Trumpa čak je u jednom trenutku zaprijetila tarifama do 3521% na solarne panele iz jugoistočne Azije.

 

"Kada je počeo trgovinski rat, cijena opreme je pala. Kineski proizvođači su žurili da se istovare", rekao je za DW Farwinn Nyakudyara, generalni direktor PFN Solar Systems u Zimbabveu. "Rekao bih da je to bilo pozitivno za nas. Kinezi nisu imali drugu opciju osim da se dobro ophode prema nama, jer su znali da ako nas opet budu loše tretirali, nećemo kupovati od njih sljedeće."

 

Solarni instalateri u Zimbabveu su također osjetili utjecaj trgovinskog rata u SAD{0}}Kineskoj. Prema podacima Svjetske banke iz 2023. godine, 565 miliona ljudi u podsaharskoj Africi još uvijek nema pristup električnoj energiji. Kenijski ekonomista James Shikwati kaže da je uvezena tehnologija očajnički potrebna.

 

"Bilo da dolazi iz Kine, SAD-a ili Evrope, mislim da bi Afrikanci rekli, ovo je odlično. Tako da mislim da je indirektno, tarifni rat stvorio mogućnosti za Afrikance da pristupe jeftinoj energiji", rekao je Shikwati za DW.

 

Indija je također dobavljač solarne opreme za Afriku, ali uvoznici preferiraju Kinu zbog nižih cijena.

 

Nyakudyara vjeruje da se kineski dobavljači već prilagođavaju novoj tržišnoj realnosti i kontrolišu proizvodnju kako bi održali profitabilnost.

 

"U ovom trenutku postoji ozbiljna nestašica, posebno solarnih panela i litijumskih baterija. Mnogi distributeri i uvoznici kažu da sada nemaju panele. Istovar je trajao samo kratko, ali sada postoji ozbiljan nedostatak", rekao je Nyakudyara.

 

Skladištenje i neto mjerenje čine solarnu energiju profitabilnijom

 

Litijumske baterije su postale pristupačne i za korisnike u domaćinstvu i za komunalne{0}}operatere. Zahvaljujući rješenjima za skladištenje baterija, solarna energija se može pohraniti za korištenje tokom večernjih vršnih sati.

 

Neto mjerenje - gdje domaćinstva sa krovnim solarnim panelima vraćaju neiskorišteni višak energije natrag u mrežu u zamjenu za kredite za račune - također se isplati.

 

Ovo može pet puta povećati profitabilnost, kaže izvršni direktor AFSIA van Zuylen. "Ako trebate potrošiti solarnu energiju odmah kada se proizvede, tada obično možete pokriti samo oko 20% vaše ukupne potrošnje. Ali ako imate sistem neto mjerenja, tada možete odjednom instalirati dovoljno solarnih panela da zadovoljite 100% vaše potrebe potrošnje."

 

Zemlje poput Kenije, Namibije i Zimbabvea već su implementirale ovaj sistem, odavno uspostavljen u mnogim evropskim zemljama.

 

Ovakvi kontejneri za skladištenje zelene energije, proizvedeni u Njemačkoj, također postaju jeftiniji.